Zbirka glazbala oformljena je pri samom osnutku Etnografskoga muzeja, te broji oko 680 vrijednih primjeraka narodnog glazbenog stvaralaštva koji datiraju od polovine 18. do sredine 20. stoljeća. Najjednostavnija i najbrojnija su glazbala koja su obično izrađivali pastiri za vlastitu zabavu a mogu se susresti na čitavom području Hrvatske. Sopile su glazbala karakteristična za Istru, Hrvatsko primorje i kvarnerske otoke a diple možemo naći na području Dalmacije, Dalmatinske zagore i Like. Diple mogu biti samostalne ili se pričvrstiti uz kozju odnosno ovčju mješinu, pa će se tako stvoriti novi tip instrumenta – mješnice, mišnice, gajde odnosno dude. Mješnice se geografski vežu uz hrvatsko jadransko područje, gajde uz gorsku i nizinsku Hrvatsku, a dude su se koristile u bilogorsko-križevačkom kraju te na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske. Posebnu cjelinu čine gusle koje su značajka dinarskog kulturnog područja, te lijerica koja se susreće u južnom dijelu Dalmacije. U Zbirci se nalaze i tambure, od malih bisernica i dangubica za samačku svirku, preko većih bugarija i tambura do basova (berde). Najmanja po broju predmeta je grupa membranofona: četiri bubnja, dok je idiofonih glazbala dvadesetak. To su u najvećem broju čegrtaljke. S obzirom da su glazbala dio narodnog stvaralaštva i da su ih izrađivali uglavnom samouki majstori, mnoga glazbala imaju i likovnu umjetničku vrijednost pa karakterističan ornament na pojedinim glazbalima često upućuje na magijsku komponentu u narodnom stvaralaštvu.

mr. sc. Željka Petrović Osmak, muzejska savjetnica